Gdje se nalazim:
Prva strana Građevni dijelovi Kosi krovovi Provjetravani lagani kosi krov
Provjetravani lagani kosi krov

Slojevi kosih krovova:
nosiva krovna konstrukcija
Lagana uobičajeno drvena (iznutra obrađena gips-kartonskim pločama, drvenim daščicama i dr.) ili masivna (obrađena sa žbukom, bojom, armiranom glet masom i dr.)

 

parna brana
Kao i kod ravnih krovova i kod kosih je krovova potrebno spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranja kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum, a isto tako treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Parna se brana postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije. Kod neprovjetravanih se krovova parna brana izvede sa izolacijskim trakama sa ugrađenom metalnom folijom (Al folija), dok je kod provjetravanih krovova u većini slučajeva dovoljna PE folija. Parnu je branu potrebno proračunati.

toplinska izolacija
Osigurava ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama, spriječava prekomjerno zagrijavanje i toplinski rad konstrukcije, značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i zadovoljava zahtjeve u pogledu toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju. Postavlja se između greda i ispod greda kod laganih provjetravanih konstrukcija kosog krova ili punoplošno na masivnu nosivu krovnu ploču. Kada nema dovoljno prostora između greda, izvede se potkonstrukcija i između drvenih gredica ili metalnih nosača i završne unutrašnje obloge postave ploče toplinske izolacije. Preporučljivo je uvijek izvesti ovakav donji, drugi sloj toplinske izolacije, radi prekrivanja toplinskih mostova i reški između ploča prvog sloja toplinske izolacije. Kod laganih provjetravanih kosih krovova preporuča se izvesti potkonstrukciju koja sprječava prenošenje toplinskog rada na završni sloj i nastanak pukotina. Kao toplinska izolacija primjenjuje se ekspandirani polistiren NOVOLIT STIROPOR EPS 70. Kod primjene ekspandiranog polistirena iznad ploča toplinske izolacije nije potrebna vjetrovna brana. Debljinu toplinske izolacije treba proračunati, a u praktičnoj je primjeni najmanje 15 cm.

sloj za provjetravanje
Nalazi se između pokrova i toplinske izolacije. Površina ulaznih otvora za zrak i izlaznih otvora ovisi o nagibu krova i njegovoj ukupnoj površini. Otvore je najbolje izvoditi kao kontinuirane proreze pri vrhu i pri dnu svake krovne plohe ili na nasuprotnim stranama ispod strehe kod krovova manjih nagiba. Ne preporuča se debljina sloja za provjetravanje manja od 4 cm. O debljini i pravilnoj izvedbi sloja za provjetravanje u mnogome ovisi i funkcioniranje cijelog elementa kosog provjetravanog krova, posebno u zimskom razdoblju, a i ljeti provjetravanje znatno doprinosi ugodi boravka u prostoru. Zimi kod loše provjetravanih krovova mogu nastati građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare na donjoj strani pokrova ili ispod rezervne hidroizolacije odnosno otapanjem snijega i zamrzavanja vode u olucima.

rezervna hidroizolacija, potkrov ili kišna brana
Kod provjetravanih kosih krovova polaže se na daščanu oplatu. U praksi se često izvodi provjetravani kosi krov bez daščane obloge. U tom se slučaju, rezervna hidroizolacija polaže preko drvene potkonstrukcije ili greda i mehanički učvrsti, ali smiju se primijeniti samo folije otporne na trganje i rastezanje. Upotrebljavaju se izolacijske bitumenske trake ili paropropusne polimerne folije. Rezervna kišna brana mora biti postavljena tako da omogući provjetravanje. Kod neprovjetravanih masivnih ravnih krovova rezervna se hidroizolacija polaže na toplinsku izolaciju.

pokrov

Izbor materijala za krovni pokrov (sve vrste crijepa, lim, valovite ili ravne cementne ploče, šindra) ovisi o nagibu krova, klimatskim uvjetima i tradiciji ambijenta u kojem je zgrada smještena. Kod pokrova od lima i bitumenske šindre pažnju treba obratiti na dovoljno provjetravanje i nagib krova kako ne bi došlo do kondenzacije vodene i građevinske štete.
Pokrov od malih elemenata (crijep) mora se izvoditi na letvama i kontraletvama položenima okomito na strehu, kako bi se uvijek dobio vertikalni provjetravani zračni sloj.